Ponekad je potrebno samo nekoliko mjeseci i malo dobre volje da se život usmjeri u zdravijem pravcu – pokazao je pilot projekt “Zdrav život – zdravi grad”. Tijekom šest mjeseci, 57 građana Samobora i Svete Nedelje, suočenih s kroničnim stanjima poput dijabetesa, hipertenzije i pretilosti, uz stručnu podršku liječnika i edukatora učilo je kako postupno mijenjati svoje navike.
Rezultati su nadmašili očekivanja, ne samo kroz medicinske nalaze, već i kroz vidljive promjene u svakodnevnom životu sudionika. Cilj projekta bio je ispitati učinkovitost multidisciplinarnog pristupa medicine životnog stila (MŽS) u unapređenju zdravlja osoba s kroničnim nezaraznim bolestima (KNB).
Metodologija i provedba
Projekt je obuhvatio 57 pacijenata s dijabetesom tipa II, predijabetesom, hipertenzijom, kardiovaskularnim bolestima, pretilošću, masnom jetrom i hiperlipidemijom.
Tijekom 24 tjedna provodile su se:
- tematske radionice temeljene na šest stupova medicine životnog stila (prehrana, tjelesna aktivnost, san, upravljanje stresom, međuljudski odnosi i štetne navike)
- grupne konzultacije s liječnicima obiteljske medicine
- nordijsko hodanje dva puta tjedno
- laboratorijske i antropometrijske analize, uključujući GlycanAge test biološke dobi i kronične upale.
Što se promijenilo u životima sudionika?
Mršavljenje i više energije
Neki su sudionici izgubili i do 15 kilograma, smanjili opseg struka za 9 cm, a bokova i do 28 cm. Uz to, ističu kako imaju više energije za obitelj, posao i društveni život.
Bolji san i raspoloženje
Kvaliteta sna značajno se poboljšala, a sudionici se osjećaju vedrije, smirenije i otpornije na stres.
Zdravija prehrana
Sudionici su usvojili navike pripreme jednostavnih, nutritivno bogatih obroka te smanjili unos prerađene hrane. Jedna sudionica istaknula je: Ne posežem više za hranom iz dosade, a povremeni post od 14 do 16 sati bio je moje najveće otkriće.”
Kretanje kao svakodnevica
Nordijsko hodanje postalo je redovita rutina, a mnogi su se vratili aktivnostima koje su ranije zanemarili.
Podrška i zajedništvo
Osim zdravstvenih koristi, projekt je donio i nova prijateljstva. Upravo je osjećaj zajedništva bio ključan motivacijski faktor za dugoročnu promjenu.
Sekundarne pozitivne promjene
Zanimljivo je da su sudionici nove navike prenosili na svoje obitelji i prijatelje. Tako su i tzv. “sekundarni sudionici” počeli zdravije jesti, više se kretati i drugačije promišljati o vlastitom zdravlju.
Stručna podrška i holistički pristup
Projekt je organizirala Hrvatska udruga za medicinu životnog stila (HUMŽIS) u suradnji s Domom zdravlja Zagrebačke županije i Crvenim križem Samobor.
“Rezultati pokazuju da je moguće postići mjerljiva poboljšanja u zdravlju kroničnih bolesnika kada im se pruži stručna, sustavna i koordinirana podrška. Ovaj model može rasteretiti zdravstveni sustav, smanjiti troškove liječenja i što je najvažnije, poboljšati kvalitetu života građana”, istaknula je Irena Danyi Holetić, voditeljica smoborske ispostave Doma zdravlja Zagrebačke županije.
Zaključak – zdravlje je zarazno
Projekt “Zdrav život-zdravi grad” predstavlja važan iskorak u redefiniranju zdravstvene skrbi, ne samo kroz kliničke pokazatelje, već i kroz jačanje zajedništva, motivacije i psihosocijalne podrške.
“Male promjene u životnom stilu mogu donijeti velike rezultate. Sudionici nisu samo poboljšali nalaze, već su otkrili novu energiju i kvalitetu života. To je snažna motivacija za širenje ovog modela i na druge zajednice”, poručila je Anica Francetić, ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Samobor.
Organizatori naglašavaju da je ovo tek početak šire primjene medicine životnog stila u Hrvatskoj.