Home VijestiZAŠTO JE HODANJE TOLIKO VAŽNO? JEDNA OD NAJJEDNOSTAVNIJIH NAVIKA IMA OZBILJAN UČINAK NA ZDRAVLJE

ZAŠTO JE HODANJE TOLIKO VAŽNO? JEDNA OD NAJJEDNOSTAVNIJIH NAVIKA IMA OZBILJAN UČINAK NA ZDRAVLJE

by marina@ambrela.hr

Postoje dani kad nemate vremena ni volje ni za što. Za teretanu sigurno ne, a vježbanje kod kuće traži malo privatnosti i prostora. A onda vam netko kaže: “Idi prošetati, napravi 10.000 koraka.” Zvuči kao savjet iz kolačića sreće.

I baš tu je stvar zanimljiva, jer u toj jednostavnosti leži prava vrijednost hodanja. Ne treba nam članarina, posebna oprema ni sat vremena koje nemamo. Možemo hodati do posla, poslije ručka, dok telefonom rješavamo obiteljsku dramu ili kad nam je svega dosta pa samo trebamo izaći iz stana prije nego što nekome kažemo nešto zbog čega bismo mogli požaliti.

I nije riječ samo o osjećaju da smo danas nešto napravili za sebe. Znanost je posljednjih godina prikupila prilično ozbiljne dokaze o tome koji su učinci redovitog hodanja na naše tijelo i evo, prošli smo kroz njih umjesto vas.

Hodanje je više od načina da potrošimo kalorije

Kad se spomene mršavljenje, hodanje se često svede na jedno pitanje: koliko kalorija time potrošimo? Svjetska zdravstvena organizacija tjelesnu aktivnost povezuje s manjim rizikom od prerane smrti, kardiovaskularnih bolesti, hipertenzije i dijabetesa tipa 2, ali i s boljim mentalnim i kognitivnim zdravljem te kvalitetnijim snom. Hodanje je jedan od najlakših načina da dio te aktivnosti uvedemo u dan koji, budimo iskreni, već ionako nema puno praznog prostora.

Drugim riječima: šetnja nije “lakša verzija pravog treninga”. To je fizička aktivnost sa svojom vlastitom vrijednošću, ne neka utješna nagrada za one koji ne stignu u teretanu.

Potrošnja kalorija se može pratiti putem dostupnih aplikacija i uglavnom ovisi o tempu i prijeđenim koracima, ali i o drugim specifičnostima organizma poput već stečene kondicije.

Koliko koraka nam zapravo treba?

Ovdje dolazimo do slavnog broja 10.000  kojeg nije izmislio nijedan znanstvenik. Potječe iz japanske marketinške kampanje iz 1965. za korakomjer koji se doslovno zvao manpo-kei, “mjerač 10.000 koraka”. Broj je zvučao dobro na pakiranju, pa je ostao. Ne postoji fiziološki razlog zašto bi baš taj broj bio prekretnica između “dovoljno” i “nedovoljno”.

Dobra vijest: velika meta-analiza objavljena 2023. u Journal of the American College of Cardiology, koja je obuhvatila 12 studija i više od 111.000 ljudi, pokazala je da rizik od smrtnosti počinje značajno padati već pri otprilike 2.500 koraka dnevno, a nastavlja se smanjivati s brojem koraka sve do platoa oko 8.800 koraka za ukupnu smrtnost i oko 7.100 koraka za kardiovaskularne bolesti. Većina ispitanika je praćena tijekom perioda od oko 5 godina.  

Znači, ne morate preko noći od nule skočiti na 10.000. I tisuću koraka više nego što ih trenutačno hodate može biti smislen početak. Kako to sažima Svjetska zdravstvena organizacija: svaki korak se računa. Doslovno.

Što hodanje radi našem srcu?

Redovito hodanje pomaže kardiovaskularnom sustavu na više razina: poboljšava aerobnu kondiciju, a kod programa hodanja kod odraslih zabilježena su i smanjenja tjelesne mase, BMI-ja, udjela tjelesne masti i dijastoličkog tlaka.

Konkretnije: kombinirana analiza 73 randomizirana istraživanja s više od 5.000 sudionika pokazala je da je hodanje bilo povezano s prosječnim padom sistoličkog tlaka od oko 3,9 mmHg, a dijastoličkog za oko 1,4 mmHg. Zvuči kao sitnica pored brojki koje inače vidimo na fitness aplikacijama. Ali krvni tlak se ne rješava jednom herojskom odlukom, njegova je vrijednost baš u tome što se gradi dugo, malim koracima. U ovom slučaju doslovno.

A što ako želimo smršavjeti?

Hodanje samo po sebi nije čarobni recept. Ako prehrana dugoročno donosi više energije nego što trošimo, pola sata šetnje neće poništiti sve ostalo. Ali, to ne znači da hodanje nema svoje mjesto u priči. Istraživanje kod odraslih s pretilošću pokazalo je da je brzo hodanje bilo povezano s prosječnim padom tjelesne mase od oko 2,13 kg, BMI-ja za 0,96 kg/m², opsega struka za 2,83 cm i masnog tkiva za 2,59 kg. Nisu to brojke za naslovnicu “smršavite pet kilograma za dva tjedna”, ali baš zato djeluju vjerodostojno.

Tu dolazimo do jednog od svježijih nalaza. Istraživanje predstavljeno u svibnju 2026. na Europskom kongresu o debljini u Istanbulu, koje je obuhvatilo gotovo 3.800 odraslih iz 14 randomiziranih studija, pokazalo je da su ljudi koji su tijekom faze mršavljenja podigli broj koraka na prosječno oko 8.500 dnevno lakše zadržali izgubljenu težinu u fazi održavanja, dok su oni s manje koraka bili skloniji ponovnom debljanju. Drugim riječima: hodanje možda nije glavni alat za gubitak kilograma, ali izgleda da je jedan od boljih alata da izgubljeno i ostane izgubljeno, što je, ruku na srce, teži dio posla.

Ako puno vremena provodite sjedeći, dobre vijesti stižu i na tom polju. Svježa analiza iz listopada 2025., koja je usporedila 17 studija, pokazala je da kratke aktivne pauze tijekom dana, od svega dvije do pet minuta, ponavljane otprilike svakih pola sata, mjerljivo ublažavaju skokove šećera i inzulina u krvi nakon obroka. Ne treba vam ni prostirka ni promjena odjeće. Samo ustanite i prošetajte do kuhinje i natrag, po mogućnosti bez usputnog zastajkivanja pored zdjelice s grickalicama.

Poanta nije da hodate svakih dvadeset minuta cijeli dan kao da vam je netko postavio alarm. Poanta je da nije važno samo koliko se ukupno krećete, nego i koliko dugo neprekidno sjedite. Za nekoga tko osam sati provodi za računalom, nekoliko kratkih šetnji razbija taj blok sjedenja i tijelu to puno znači.

Hodanje nije dobro samo za tijelo

Možda je zanimljivija priča ona koja se odvija u glavi. Velika mrežna meta-analiza objavljena 2024. u The BMJ, koja je obuhvatila 218 istraživanja i više od 14.000 sudionika, pokazala je da su hodanje i trčanje među oblicima tjelesne aktivnosti s umjereno jakim učinkom koji djeluju na mentalno zdravlje, čak i nešto izraženijim nego kod vježbi snage ili miješanih aerobnih vježbi. Hodanje, naravno, nije zamjena za psihoterapiju ili liječenje kad je ono potrebno. Ali ako tražite jednu jednostavnu naviku koja može biti dio brige o mentalnom zdravlju, teško je zaobići koliko dokaza stoji baš iza kretanja.

Možda je najvažnije pitanje: možete li to ponoviti sutra?

Za platformu Navike.hr je hodanje posebno zanimljivo. Možemo znati sve o kalorijama, proteinima, metabolizmu i dinamici treniranja, ali ako je neka promjena toliko zahtjevna da izdrži samo dva tjedna, teško da će ikad postati dio nečijeg života.

Hodanje je drugačije. Može početi s deset minuta, pa postati dvadeset, pa trideset. Možete hodati sami, s partnerom, prijateljicom ili psom koji je, iskreno, jedini u kućanstvu koji će stvarno biti oduševljen tom idejom svaki dan. Možete hodati uz podcast ili bez mobitela, do trgovine umjesto autom, ili napraviti krug oko kvarta poslije večere umjesto još jedne epizode serije.

Ne zato što je to najteži oblik vježbanja, nego upravo zato što je jedan od rijetkih koje stvarno možemo ugurati u svoj život, a da ga on ne izbaci van već prvog kišnog tjedna.

Koliko hodanja je dovoljno?

Za odrasle Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje 150 do 300 minuta umjerene aerobne aktivnosti tjedno, uz vježbe snage barem dva dana u tjednu. Hodanje se sasvim legitimno računa u to vrijeme. WHO također naglašava da je i manja količina aktivnosti korisna za one koji trenutačno gotovo uopće nisu aktivni, ne treba vam savršen start da bi vrijedilo krenuti.

Ako sada jedva hodate, ne morate si odmah postaviti cilj od 10.000 koraka. Dovoljno je da sutra prošetate malo više nego danas.

Ili, još jednostavnije – izađite i hodajte. Ostalo dolazi samo.


Izvori: Journal of the American College of Cardiology (2023.); The BMJ, mrežna meta-analiza o vježbanju i depresiji (2024.); Obesity Reviews / Europski kongres o debljini ECO 2026.; Frontiers in Nutrition (2025.); Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), smjernice o tjelesnoj aktivnosti.